Noćurkom protiv psorijaze i ekcema

Noćurak, žuti noćurak, (Oenothera biennis) pripada biljkama pupoljkovkama (porodica Onagraceae). To je dvogodišnja zeljasta biljka visoka 1 do 1,5 m. Njegova stabljika, koja povremeno ima crvene mrlje, uspravna je i bridasta, često razgranjena, a listovi su duguljasti, dugi petnaestak cm, nazubljeni (donji suženi u peteljku, gornji većinom sjedeći). Veliki žuti cvjetovi stoje pojedinačno u lisnim pazušcima, a promjera su do 6 cm. Cvjetovi se otvaraju navečer (otuda ime!), privlače brojne noćne kukce i ostaju otvoreni tijekom čitave noći, a za oprašivanje se brinu noćni leptiri. Prije nego što sunce izađe, cvijetovi će uvenuti, a već slijedeće večeri novi cvjetovi će krasiti biljku. Osim u svojoj domovini Sjevernoj Americi, noćurak uspijeva diljem svijeta u umjerenim klimatskim zonama. U Europu je biljka prenesena kao ukrasna biljka. Raste na pustoj zemlji i na kosinama, ponajprije na pješčanom tlu. Cvate od lipnja do listopada.

Marelica – baršunasti trag

Četiri, a ponekad i do osam metara visok grm, odnosno stablo marelice svoje podrijeklo  najvjerojatnije vuče iz srednje Azije i sjeveroistočne Kine. Moguće je da prirodno područje vrste obuhvaća i Korejski poluotok i Japan. Marelica, iako to njeno botaničko ime sugerira, ne potječe iz Armenije. U Armeniju je marelica stigla nakon 3000 godina, šireći se duž Puta svile. Odatle su je Rimljani, oko 70. godine prije nove ere, proširili po cijeloj Europi.